| Dopredsjednik stranke Tonči Smoje: "Nećemo izaći iz krize još 10. godina !" |
|
|
|
| Srijeda, 28 Srpanj 2010 10:00 |
|
Objavila SLOBODNA DALMACIJA U takvom scenariju problem postaje i vraćanje vanjskog i javnog duga što, ponavljam, u scenariju rješavanja unutarnjeg duga ne bi bio problem jer bi došlo do rasta BDP-a i automatski samim time i povećanja proračuna. Vanjski dug i dug stanovništva nisu najveće opasnosti pogotovo jer su banke u 2009. i 2010. smanjile kreditiranje i pooštrile uvjete te je na taj način smanjen rast zaduženosti. Nelikvidnost je prvi problem koji Vlada može riješiti i to puno prije nezaposlenosti i fiskalnih promjena, a oživljavanjem likvidnosti sustava kao najvećeg problema zasigurno će iz apatije probuditi male i srednje poduzetnike. Vladine mjere za pomoć gospodarstvu donijete su s najmanje godinom dana zakašnjenja a i tada na razini nerazrađenih odluka, a ako predloženi vladin financijski program poticaja gospodarstvu i uspije, opet je to nedovoljno bez izravnog stimuliranja poduzetništva smanjivanjem poreznog tereta PDV-a i parafiskalnih nameta kompanijama Najvažniji cilj u ovom trenutku je izbjeći recesijski scenarij, preusmjeriti novčane tokove u podmirenje dugova i financiranje poduzetništva, čak i na način da država bude nosilac prebijanja dugova. U recesijskom scenariju raste broj nezaposlenih i onda se iz tog začaranog kruga teško izvući. Dodatno, što bi moglo otežati situaciju, jest to što su i Vlada i oporba već sada započele predizbornu kampanju i na taj način se gube vrijeme i koncentracija za rješavanje gospodarskih problema. Posebice, kada vidimo da i Vlada i oporba izvlače pojedine brojke koje su apsolutno točne, ali se obično tumače propagandno i van konteksta i uspoređuju s veličinama koje su više propagandnog karaktera nego što prikazuju stvarno stanje te na taj način samo zbunjuju građane, a ne daju pravi model izlaska iz krize. Da zaključim, ne rješavanjem unutarnjeg duga svi ostali parametri dovode do daljnjeg pada BDP-a, proporcionalnog povećanja javnog i vanjskog duga koji više neće biti moguće servisirati te dugotrajnog recesijskog scenarija iz kojeg se neće moći izaći najmanje desetak godina. U suprotnom scenariju, moguće je očekivati početak oporavka koji će trajati od 6 mjeseci do godine dana.
Dopredsjednik HSP dr. Ante Starčević Tonči Smoje
|








Vlada planira rebalans proračuna koji bi prvenstveno trebao biti usmjeren na smanjenje troškova države. Međutim, ukoliko Vlada samo izvrši rebalans kako bi uravnotežila proračun i zadrži strukturno isti proračun, vrlo je moguće da uđemo u recesijski scenarij dugoročnog neizlaska iz krize, a prvenstveno bi trebalo riješiti problem nelikvidnosti i smanjenje kamata. Rebalans proračuna ne smije biti strukturno iste pozicije jer onda se na taj način ne može riješiti problem nelikvidnosti, već se mogu samo kratkoročno riješiti problemi proračuna, a bez pravog rješenja problema unutarnjeg duga, koji iznosi oko 30 milijardi kuna i njegov glavni generator je država. Uzmimo npr. izdvajanja iz proračuna za mirovine, čija je pokrivenost s aspekta doprinosa 57%, što znači da država svake godine mora izdvojiti dodatnih 18 milijardi kuna iz proračuna da zadovolji samo taj aspekt. Također potrebno je imati na umu da udio radno aktivnog stanovništva u općoj populaciji iznosi samo 52%. Znači, nužno je hitno smanjenje neproduktivnih troškova, smanjenje administrativnog aparata i usmjerenje sredstava iz proračuna u podmirenje unutarnjeg duga, koji je dugotrajni generator povećanja nezaposlenosti, pada potrošnje i samim padom potrošnje,automatski dolazi do pada BDP-a kojem se u ovoj godini predviđa pad od 1,5%.




