HSP dr. Ante Starčević održao je konferenciju za medije vezano uz prijedlog trajnog rješenja prometne izoliranosti hrvatskog juga. Konferencija je održana u Zagrebu, na Trgu sv. Marka 6 pred  hrvatskim Saborom dana 05.07.2012. (četvrtak)sa početkom u 11, 00 h. U ime stranke na njoj su sudjelovali predsjednica stranke i saborska zastupnica Ruža Tomašić, zamjenik predsjednice prof. Ivan Tepeš, Glavni tajnik Pero Ćorić, član Predsjedništva stranke i koordinator za Grad Split Zvonimir Ajduk, dipl. ing. građ., član Predsjedništva stranke i predsjednik ŽV DNŽ Ivan Šimunović i predsjednik GV Grada Zagreba Draženko Kožul. Ruža Tomašić, Zvonimir Ajduk i Ivan Šimunović govorili su o jedinom mogućem kvalitetnom i trajnom rješenju prometne izoliranosti hrvatskog juga izgradnjom URONJENOG TUNELA ili SPOJNIKA. Obrazložili su kako je stranka o ovom projektu i modelu govorila i u kampanji za Parlamentarne izbore 2011. godine. Ukazali su da je loš prijedlog bio Pelješki most, a još gori prijedlog aktualne vlade Zorana Milanovića Neumska zaobilaznica. Isto takvi i još lošiji prijedlozi su trajektni prijevoz kao rješenje i pontonski most. Najavljeno je otvoreno pismo Vladi sa ovim prijedlogom, a HSP AS će sve svoje stručne resurse koji se bave ovom ili sličnom problematikom staviti na raspolaganje. Već pripremljena video prezentacija ovog projekta bit će predstavljena široj javnosti na konferencijama u Splitu i na Pelješcu (Orebić). Radi lakšeg uvida u financijske i druge prednosti ovog projekta objavljujemo na našoj stranici dio pripremnog i radnog materijala.

 
U drugom dijelu mjeseca travnja 2012. pomoćnik ministra komunikacija i prometa BiH Izet Bajrambašić predstavio je u Dubrovniku BiH-prijedlog riješenja prometne izoliranosti hrvatskog juga – velikodušno ponudivši izgradnju prometnice kroz BiH teritorij.   Spremno i nepromišljeno kolegin je prijedlog prihvatio ministar turizma RH Ostojić, a i mlađahni Siniša Hajdaš Dončić, čim je zauzeo mjesto prethodnog ministra prometa. Na margini ovog predstavljanja saznalo se, onako usput, da su se u Bruxellesu prethodno sastali eksperti Europske komisije, BiH i RH s nakanom rješavanja problema korištenja Luke Ploče. Zbog čega se ova dva pitanja vezuju „u paket“, te zbog čega se ovaj posljednji (komercijalno korištenje Luke Ploče) uopće naziva problemom – nije razjašnjeno, ali je svakom postalo jasno da u „paket problema“ nisu ušla mnoga druga otvorena pitanja. Na primjer:

• dešperatno, te mimo međunarodnih normi, skretanje golemih količina vode iz neretvanskog sliva projektom Gornji Horizonti koji, inače plodnu dolinu Neretve pretvaraju u slanu pustinju,
• protupravno posezanje poduzeća iz BiH (Šipad) za Šibenskom lukom i njenim nekretninama, te
• neravnopravan tretman Hrvata u BiH,
• i još mnoga druga pitanja .

Zbilja čudi zbog čega i ova otvorena pitanja, kao i mnoga druga koja se tiču Hrvata nisu ušla u zajednički „paket“, kad se ionako svi riješavaju po istom principu: SAMO NA ŠTETU HRVATA BEZ OBZIRA S KOJE STRANE GRANICE BILI.
Po BiH-prijedlogu za nesmetan prolaz Hrvatskoj Neumskim cestovnim koridorom od cca.5,5 km traži tzv. NAPREDNO (?) korištenje Luke Ploče ali i željezničke pruge Metković-Ploče u duljini od 17,0 km. – I što je najzanimljivije naša Vlada na to pristaje, tvrdeći da je to jeftinije!???

Jeftinije od čega???

Dati 17,0 km željezničkog koridora za 5,5 km cestovnog i još NAPREDNO (valjda besplatno) korištenje Luke Ploče u zamjenu za dva pokazivanja putovnice na putu za Dubrovnik! Što je s pomorskim koridorima kroz naše teritorijalne vode od međunarodnih voda do Luke Ploče, što je s ostalim cestovnim koridorima kroz Hrvatsku???

Zašto hrvatski političari u odnosima sa susjedima rješavaju samo one probleme kojih ustvari nema, a i te nastoje riješiti na štetu Hrvatske?
Mi u HSP A. već odavno zagovaramo URONJENI TUNEL Pelješac-kopno koji bi prolazio samo hrvatskim teritorijem i razvijao tako hrvatske krajeve Pelješac i Korčulu, a ne getoizirao Neum i razvijao Trebinje i istočnu Hercegovinu. Sve su glasniji planovi zluradih susjeda s istoka, koji koristeć zbunjenost aktualne Vlade RH, zagovaraju i Neumsku zaobilaznicu ali i prometnicu kroz Popovo polje, te izgradnju međunarodnog zračnog terminala u Trebinju koji bi trebao biti dominantan u regiji i tako prometno kolonizirati dubrovački turizam.
Izgradnjim Neumske zaobilaznice Grad Neum bi ostao „uhvaćen“ između dvije Shengenskih granice s Hrvatskom, te mora na jugu i barijere od same zaobilaznice na sjeveru.

Na koncu treba nedvosmisleno kazati:

• spoj hrvatskog juga s maticom zemljom dubrovački kraj je zaslužio, a on je gospodarski i politički nužan,

a s druge strane politički i stručno gledano:

• URONJENI TUNEL , odnosno SPOJNIK, je najprihvatljivije i konačno riješenje za prometnu izoliranost Dubrovnika i Pelješca, nesmetan pristup možebitnoj neumskoj luci, te ne pretpostavlja Luku Ploče kao sredstvo međudržavnog podkusurivanja.

Sa stručne strane prijedlog je iznio član Predsjedništva stranke Zvonimir Ajduk dipl. ing. građ.

Od osamostaljenja RH do danas problem prometne izoliranosti Hrvatskog juga u većem ili manjem intezitetu vraća se u žižu interesa javnosti . Nas u HSP AS veseli činjenica da se u posljednje vrijeme zaziva konsenzus vladajućih i oporbe glede riješavanja tog važnog problema, ali nas istodobno rastužuje ozbiljna manjkavost i nedorečenost ponuđenih prijedloga.
Na jednoj strani imamo PELJEŠKI MOST, a na drugoj NEUMSKU ZAOBILAZNICU, te kao privremena riješenja TRAJEKTNI PRIJEVOZ ili  PONTONSKI MOST.
Pelješki most je naprosto inženjerski loše rješenje i iz te činjenice izlazi i njegova previsoka cijena od cca. 450 – 650 mil. EUR-a. Na lokaciji mosta imamo naslage lošeg nosivog tla, što znatno poskupljuje gradnju, kao i seizmičnost lokacije koja je tu vrlo izražena. Uzmu li se u obzir i vremenske nepogode koje se događaju na predviđenoj lokaciji (referentna brzina vjetra prelazi 30 m/s) jasno je da se promet mostom neće moći nesmetano odvijati tijekom čitave godine. Ako se ovim činjenicama pridoda i ta da most, kao konstrukcija, izravno zadire u slobodni pomorski profil Pelješkog kanala, te time posredno u cijelu problematiku uvodi i ishođenje suglasnost BiH – što za poslijedicu može imati kompezaciju izraženu u korištenju Luke Ploče - ovaj projekt postaje NERACINALAN u financijskom i DVOJBEN u političkom smislu pa je dobro da ga je Koalicijska Vlada zaustavila.
Žalosno je, s druge strane, da je Vlada RH prešla s lošeg na gore riješenje(!??? )- izgradnju 5,5 km Neumske zaobilaznice.
Naime, svakom razumnom, pa čak i ako je miniustar u Vladi RH, trebalo bi biti jasno da je izgradnja prometnica –kao temelja svekolikog razvitka- višestruko isplativiji posao ako se iste grade kroz teritoirij svoje, a ne susjedne države.
Da li se s lošeg rješenja prešlo na gore samo zbog toga što s hrvatske strane imamo ministra graditeljstva koji nije građevinar i ministra prometa koji nije ni prometaš ni građevinar, pa nemaju potrebne profesionalne hrabrosti za kvalitetno konzultiranje neovisne stručne javnost ili se samo pomanjkanje mudrosti, iz vica o Muji i Hasi, preselilo sad na hrvatsku stranu?
Doda li se, na koncu, i ovom, drugom prijedlogu, jasno izražen zahtjev susjedne države za tzv. NAPREDNIM KORIŠTENJEM Luke Ploče ali i 17,o km željezničkog koridora od Ploča do BiH granice, ovaj prijedlog postaje sasvim NERAZUMNIM!

 Mi u HSP AS zalažemo se za riješenjem prometne izoliranosti hrvatskog juga izgradnjom URONJENOG TUNELA ili SPOJNIKA. Ovo je inženjersko rješenje poznato već više od 100 godina, a i mi smo ga zagovarali u prošloj izbornoj kampanji. To je, jednostavno rečeno, tunelska cijev ukopana u morsko dno. Prvi takav tunel, korišten u prometne svrhe, sagrađen je još 1910.god. u SAD-u država Michigan. Potom u San Francisco-u, Baltimore-u (SAD), Hong Kong, u Sydney. U Europi imamo primjere u Rotterdam-u (1942), zatim spoj Švedske i Norveške, u Irskoj (Jack Lynch tunnel 1995-1999), trenutno je u gradnji željeznički (Marmaray) tunel u Istambulu koji spaja Europu i Aziju na dubini od 60 m i u duljini id 13,6 km.
Ako se zna da bi se, u našem slučaju, nevelikim URONJENIM TUNELOM (od cca.3,5 KM i uz cijenu od 150 mil. – 200 mil. EUR-a, ovisno o odabiru broja prometnih traka) otklonio problem nesmetanog prolaska brodova kao i potreba za korištenjem cestovnog koridora, čime bi se ukinula i potreba za kompezacijskim ustupanjem Luke Ploče, nije jasno zašto se inzistira na stvaranju ovisnosti Hrvatske o susjednoj državi (!?) i zašto se od prednosti koju Hrvatska ima čini njena mana? 

Dobre strane URONJENOG TUNELA u konkretnom slučaju su:

• Za razliku od mosta znatno manje je osjetljiv na lošu nosivost temeljnog tla
• Promet ovakvim tunelom nije podložan vremenskim nepogodama
• Seizmički je otpoprniji od mosne konstrukcije
• Ima fleksibilnost profila (može biti okrugli, zaobljeni ili četvrtasti),
• Sigurnost rada je veća zbog montažne gradnje predfabriciranim elementima
• Izgradnju može obaviti naša građevinska operativa
• Ambijent u kojem se tunel nalazi je skoro konstantnih karakteristika uz minimalne oscilacije, pa je održavanje jeftinije
• Ne utječe na smanjenje slobodnog pomorskog profila plovnog puta
• Krajobrazno je neutralan
• Pozitivno utječe na razvoj hrvatskih prostora osobito Pelješca i Korčule, a ne kao Neumska zaobilaznica - Trebinja i Istočne Hercegovine
• Ne pretpostavlja Luku Ploče kao predmet podkusurivanja dogovoru RH – BiH, već joj ostavlja slobodu u gospodarskom poslovanju
• RH bi imala suverenost u velikon dijelu prometovanja Istok-Zapad sve do granice s Crnom Gorom. 

A loše:

• Specifično, ali ne i skuplje, održavanje u odnosu na most,
• Kontakt s morskom vodom zahtjeva primjenu odgovarajućih materijala za brtvljenje
• Osječaj klaustofobičnosti javlja se kao i kod ostalih tipova tunela
• Potreba izgradnje dijela novih pristupnih prometnica

Slijedom svega navedenog sugeriramo Vladi RH:

• da istraje u odustajanju od gradnje preskupog Pelješkog mosta,
• da se zahvali kolegama iz BiH na, samo na prvi pogled, velikodušnom prijedlogu o gradnji Neumskog koridora, te
• da se okrene nekorumpiranoj stručnoj javnosti u pronalaženju neškodljivog, razvojnog i najefikasnijeg riješenja prometne izoliranosti dubrovačkog kraja.

A mi, iz HSP AS, sve svoje stručne kapacitete i saznanja rado će mo joj staviti u službu, jer su to hrvatski jug i hrvatski Dubrovnik višestruko zaslužili!  

Večernji list; Tportal; HRT; Hrsvijet; Slobodna Dalmacija; Poslovni.hr; Vijesti.hr; Dnevnik.hr; Dubrovnik.net; Dalje.com;